Početna stranica » prostor » 10 znanstvenih dokaza o postojanju izvanzemaljskog života

    10 znanstvenih dokaza o postojanju izvanzemaljskog života

    Svatko od nas je sastavljen od atoma koji su nekad bili dio zvijezde koja eksplodira. To uključuje atome ugljika, dušika i kisika, neke od glavnih sastojaka potrebnih za nastanak života. Milijarde godina ti su se atomi zgusnuli, stvarajući oblake plina, nove zvijezde i planete. To znači da su sve iste čestice života rasute po svemiru..

    Štoviše, brojna nedavna otkrića mogu ukazivati ​​na postojanje izvanzemaljske civilizacije u našem Sunčevom sustavu. Dakle, pitanje više nije kao "Postoji li još jedan život u svemiru?" Sada znanstvenici radije ne govore o stvarnosti vanzemaljaca, nego o vremenu kada ih konačno susrećemo.

    • Voda na Marsu

      Tim znanstvenika je dokazao da je barem jedna petina crvenog planeta potpuno pokrivena pravom H20. Svi znakovi života koji su vjerojatno postojali u oceanu mogu se naći duboko u pijesku Marsa. Zanimljivo je da je život na Zemlji nastao oko razdoblja kada su posljednja jezera presušila na Marsu.

    • Otisci stopala u pijesku

      Prije dvije godine sonda Curiosity pronašla je tragove dušika, vodika, kisika, fosfora i ugljika ispod površine Marsa. Godine 2014. NASA je objavila izvješće o prisutnosti organskih spojeva koje je otkrila sonda. Sve to pokazuje da je, najvjerojatnije, na Marsu zaista postojao život.

    • Asteroidi i kometi

      Znanstvenici smatraju asteroide i komete ključnim čimbenikom u nastanku života na našem planetu. Konkretno, kometi, prema izvješću objavljenom u kolovozu, uveli su aminokiseline na Zemlju, bez kojih bi razvoj bilo kojeg organizma bio nemoguć. S obzirom na obilje kometa u svemiru, postoje sve šanse da i oni mogu učiniti isto za drugi planet.

    • Satelit jupitera

      Jupiterov maleni mjesec, Europa, prekriven je malim pogreškama. Astronomi su sigurni: ovo je pokazatelj onih mjesta gdje je voda otišla u koru satelita. Zato NASA ulaže stotine milijuna dolara u buduće projekte letenja, nadajući se da će otkriti život ispod površine Europe..

    • Saturnov satelit

      Enceladus ima iste izglede - malo ranije ovog mjeseca, znanstvenici su potvrdili da se ispod ledene školjke skriva taj divovski ocean. Ako je to istina, onda je Enceladus savršeno mjesto za razvoj života..

    • Čudni objekti

      Osim već potvrđenih podataka o Enceladusu i Europi, znanstvenici sumnjaju na prisutnost vode u desetak drugih malih objekata u našem Sunčevom sustavu. Problem je ovdje isti: voda se može sakriti ispod plašta planeta.

    • Iznenađenje Titana

      Osim toga, najveći satelit Saturn, Titan, jedini je objekt u Sunčevom sustavu gdje se jezera nalaze na površini. Ovdje se, međutim, ne može roditi slično našem životu, jer ta jezera nisu načinjena od vode, već od tekućeg titana. Međutim, ranije ove godine, znanstvenici Centra za istraživanje Cornell-a dokazali su da život može postojati na bazi metana, bez kisika..

    • Iz vida

      Sasvim je moguće da se život ipak može pojaviti samo pod uvjetima sličnim onima na zemlji. To će značiti samo jednu stvar: jedina šansa za otkrivanje stranaca postoji samo izvan Sunčevog sustava. Prošlog su srpnja znanstvenici otkrili planetu nalik Zemlji, udaljenoj 1.400 svjetlosnih godina. Njegova veličina, orbita, sunce, pa čak i godine, potpuno ponavljaju naše uvjete. Dakle, nema poteškoća u nastanku života na površini ovog planeta..

    • Gdje su vanzemaljci?

      Mnogi se sasvim razumno pitaju: budući da postoje izvanzemaljske civilizacije, zašto ih još nismo čuli? Astronomi imaju odgovor na ovo pitanje. Činjenica je da Mliječni put nije najprikladnije mjesto za nastanak života. No, nekoliko drugih već otkrivenih galaksija, vjerojatno, sadrže više od 10.000 planeta nalik Zemlji..

    • Sjeme života

      Mi i sve oko nas stvoreni su od teških atoma rođenih kao rezultat eksplozija supermasivnih zvijezda. To nas ne samo povezuje s cijelim svemirom, nego također naglašava mogućnost nastanka izvanzemaljskog života. To je, barem, sigurno poznati astrofizičar Neil de Grass Tyson, čiji je nedavno objavljeni rad na ovu temu postao pravi hit među znanstvenom zajednicom..