Postoji pravi šećer u svemiru!

Atacama Large Millimeter Array (ALMA), koja se nalazi u Čileu, jedna je od najvećih opservatorija na svijetu. Postoji 66 radijskih teleskopa koji astronomima pružaju priliku da prouče najudaljenije dijelove prostora. ALMA se, naravno, nosila sa svojim zadatkom: u kolovozu 2012. godine stručnjaci ove opservatorije napravili su jedno od najčudnijih i možda najvažnijih otkrića u posljednjem desetljeću..

Tada su astronomi proučavali novoformiranu zvijezdu IRAS 16293-2422. Otkrili su prisutnost molekula šećera u toplim plinovima koji okružuju svjetiljku. Daljnja analiza pokazala je da je to glikoaldehid, vrsta šećera koji ne miriše. Ova tvar se sastoji od ugljika, kisika i vodika..

Tim koji je napravio ovo otkriće vjeruje da je formiranje IRAS 16293-2422 dovelo do pojave tih molekula. Nove zvijezde često nastaju kada se masivni oblaci plina i prašine sudaraju jedan s drugim. U ovom slučaju, postoji jaka hladnoća, koja može uzrokovati da se atomi plina "zamrznu" do lutajućih čestica prašine..

Ako je nekoliko atoma vezano za istu česticu, one se kombiniraju u molekule, kao što je glikoaldehid. Upravo su te smrznute čestice prašine pomogle znanstvenicima u otkriću. Nakon stvaranja zvijezda, temperature su počele rasti, pretvarajući molekule u plin. ALMA je odredila sastav ovog plina analizirajući zračenje koje molekule emitiraju u obliku radiovalova..

Naravno, glikoaldehid nije šećer koji dodajemo kavi ili čaju. Taj šećer se naziva saharoza. Ali nemojte misliti da ovo otkriće nije toliko važno: ispada da je glikoaldehid jedan od ključnih "građevnih blokova" života. Kada se kombinira s nekim drugim molekulama, stvara se druga vrsta šećera, poznata kao riboza. To je esencijalna komponenta nukleinskih kiselina, kao što je RNA i, što je najvažnije, DNA. I bez njih ne bi bilo ni nas..

Sviđa vam se ovaj članak? Podijelite s prijateljima - napravite repost!