Mozak percipira stvarnost i maštu na različite načine.

Za većinu nas je obično očito što je stvarno, a što imaginarno. Možemo provesti cijeli dan govoreći o palači u kojoj želimo živjeti, o odmoru koji se nikada ne bi završio, te o jahti na kojoj plovimo daleko, daleko od civiliziranog svijeta. Ali znamo da ćemo se nakon toga vratiti na naš stol i opet nastaviti na dosadan posao ...

Ispada da stvarnost i mašta nisu samo dvije krajnosti onoga što se događa u našem umu. Mozak ih doživljava u doslovnom smislu suprotnog smjera..

Prema studiji časopisa NeuroImage Journal of Neurobiology, mozak obrađuje informacije potpuno drugačije, ovisno o tome postoji li stvarno ili samo zamislite.

Uzmite nešto stvarno - na primjer, računalo ili pametni telefon koji je sada ispred vas. Informacije koje primite od njega zabilježene su kao vizualne. Ulazi u zatiljni režanj mozga, a zatim u parijetalni (parijetalni).

Što je s tom jahtom ili vječnim odmorom? Ova informacija teče kroz mozak u potpuno suprotnom smjeru - signal se navodno pojavljuje u parijetalnom režnju, a zatim se pomiče u okcipitalni. Sam parijetalni režanj povezan je s brojnim funkcijama, uključujući sposobnost prepoznavanja i prisjećanja tekstura i oblika, kao i provođenje prostornih odnosa za praćenje kretanja objekata i predviđanje njihovih putanja. Ona je također odgovorna za izračunavanje i osjećaj tijela u prostoru..

Razumijevanje kako stvarna i imaginarna informacija prolazi kroz mozak omogućila je istraživačima da dodaju na popis funkcija parijetalnog režnja još jedan: stvaranje koncepata. Prema studiji, moguće podrijetlo imaginarnih informacija upućuje na to da se u parijetalnom režnju stvaraju i sastavljaju svi “gradivni blokovi” koji su nam potrebni za kreativno razmišljanje, te se stvaraju rješenja problema s kojima se prije nismo susreli..

I, očito, naš mozak to čini češće nego što mislimo. Obrada slike u mozgu odavno je misterija. Nove informacije omogućile su istraživačima da uđu u trag kako slike i signali prolaze kroz mozak, i dopustili im da iznose nekoliko uvjerljivih pretpostavki. Sada se vjeruje da se informacije ne pohranjuju u našem mozgu, već kako se stvaraju iz dijelova.

Ali teško im je reći točno gdje počinje mašta. Filtracija sveukupne buke mozga i izbor procesa koji tvore to je težak zadatak, ali istraživači prepoznaju da to može dati mnogo više. Mašta sigurno igra važniju ulogu u našem životu nego samo san o odmoru ili jahti. Neki vjeruju da nam to omogućuje da oblikujemo naša sjećanja i donosimo odluke, a također služi i kao temelj naših jezičnih sposobnosti..

Sviđa vam se ovaj članak? Podijelite ga s prijateljima - napravite repost!